Ko ina abbo e miliyaaruuji 100 ɗaŋre ina e lillungal men Fedannde Malaaɗo, ina way no miijaade won’de hay heen ɗaŋre wootere wuuraaka aaɓnotaako ni,Nguurɗen ko e nder lillungal koode ngal miliyaaruuji teemedde naangeele. Ɗaŋe puneeje Ngaawe foti won’de ko miliyaaruuji.Ɗuum noon ko haɗi men haa jooni jokkondirde e tagoore woɗnde?Mbela nguurndam ɗam wonaani dow Ngaawe ina woodi?Mbela ko enen tan ngoodi e nder ngo tageefo?Ɓurɗen sikkude ko ɗaŋe goɗɗe guuraaɗe ina poti woodde, sabu ɗee naangeele no mbay heewde e nder lillungal men, e lilluɗe no mbay saraade e ngo tageefo, kadi yoga e koode ko dewniiɗe ɗaŋe no Naange men nih.Ko lillungal men Fedannde Malaaɗo woodi faade jooni wonii duuɓi miliyaaruuji 13, wadde eɗen mbaawi wiyde won’de nguurndam fartaŋŋe no woodiri e nder ɗaŋe keewɗe, won annduɓe wiyɓe ko ina abbo e 10 000 ɗaŋre ina poti waɗde tagoore woɗnde.Ɗuum noon, tawee, ko haɗi ndeen tagoore boowal Ngaawe feeñan’de en?Hol to ɓe ngoni? Naamnal Enriko Femi1- Tagoore boowal Ngaawe woodaani.Ina waawi tawa ko enen yimɓe tan ngoodi e ngo weeyo yaajngo luggiɗngo, hay so tawi ɗuum weeɓaani jaɓde, sabu ko ina abbo e ɗaŋe miliyaaruuji 40 baaɗi no Ngaawe, koɗotooɗe ina ngoodi e lillingal men, kono ina waawi kadi tawa ɗeen tagooje keɓaani woodde fotde ko eɓe karoliɗa eɓe ɓamto e ganndal, sabu ko bonnata nguurndam e ngo weeyo limotaako.2- Tagoore boowal Ngaawe ƴoƴnde woodaani.Hol ko woni tagoore ƴoƴnde? Mbela enen ko heen njeyaɗen?Ina waawi tawa tagoore woɗnde ina woodi e nder weeyo, tawa ko e mbaadi fuɗɗoode, ko way no ko kullon tokoson, mikrobaaj, sabu woto njejjiten Ngaawe ɓooyi woodde neɗɗo wuubaaki heen, kulle tokoose e mawɗe fof nguuri e dow ɗaŋre men tawi en ngoodaani, neɗɗo ari tan ko jooni e nguurndam Ngaawe.Tawde ko noon, ina gasa tawa won ɗo kulle ngoni e ngoo weeyo, kulle noon kam ngalaa ndeen ƴoƴre ngam jokkondirde e ko ɗe nguurdaani.3- Tagoore boowal Ngaawe karoliɗaani.Ina waawi tawa ndeen tagoore feɗɗitaaki e karalle kese, ngam ɓe njokkondira e woɗɓe e ɗaŋe goɗɗe, ina gasa tawa laawol nguurndam maɓɓe ina seerti e men ngol, walla boom tawa ɗuum himmaani ɓe, ɓe njiɗaa huutoraade karalle kese.4- Karallaagal tagoore boowal Ngaawe wappiti ngal men to woɗɗi.Ina waawi tawa karallaagal maɓɓe daɗi ngal men ɗo pucci ndogata, tawa eɓe njokkondira ɗo en mbaawa anndude walla nan’de.5- Ina gasa tawa kadi ko ɓe halkiiɓe kamɓe fof sabu golle maɓɓe, sabu ganndal so yahdaani e hakilantaagal ko firtaare rewata heen.Maa kareeli bonɗi tawa pettooje atomik ina tawee heen, walla hiiɗeende mawnde, walla rafiiji bonɗi, kono eɗen ɗamini nde neɗɗo daɗata ɗeen geɗe.6- Weeyo hoolnaaki hay dara.Firtaare njeegoɓiire ko neɗɗo saabii ɗum, kala firtaare meeɗnoonde waɗde hade mayre ko nde neesu, maa tawa ko waylowaylo weeyo, kaaƴe kayhaytooje e weeyo, hono no haayre firtunoonde nguurndam dinasooruuji duuɓi miliyoŋaaji 65 caggal hannde.Neɗɗo ina anndi kaaƴe ngasataa e weeyo he, kadi alaa ko ruuɗaade nafata e haayre hebornde deŋkaade e Ngaawe, ɗuum noon hoolaare alaa.En kaalaani geɗe weeyo goɗɗe baawɗe firtude nguurndam, hono supernowa, koode korŋooje walla boom so Naange men nge lewlewtirii doole haa fiy labbe mawɗe ɗuum ina waawi firtude nguurndam e dow Ngaawe.Wadde ina gasa tawa to ɗaŋe goɗɗe, nguurndam dañaani fartaŋŋe no woodiri sabu ɗee geɗe,Ngati, so koodon mboɗeyon ndewniima ɗaŋe kaaƴhaaƴilɗe ne ɗe nguurotaako sabu bon’de koodon kon.7- Fedannde Malaaɗo ina yaaji.Mawnugol lillungal men ina jeyaa e ko foti haɗde jokkondiral hakkunde men e tagoore woɗnde weeɓde, sabu njaajeendi lillungal men ko duuɓi 100 000 lewndu, wadde so woodi tagoore yiɗnde jokkondirde e men woni oo too bannge e lillungal he, maa waɗ duuɓi ujunnaaje keewɗe hade »aloo » maɓɓe yottaade men.No lillungal men ngal way yaajde ni, ko noon heewiri naangeele (koode), wadde hay yiytude ɗaŋre men nde e nder koode weeɓaani, no mbaasɗen tinirde tagoore woɗnde ni, ɓeen ne ko noon majjiri men.8- Ko jooni njaaɓan-ɗen yiylaade tagoore boowal Ngaawe.Ko mbaɗtuɗen heɓɓaade dille weeyo ɓooyaani hay batte, sabu wiɗto mum ko fuɗɗi ko ɓuraani duuɓi 80, kono ko karallaagal heɗaade dille weeyo fuɗɗii ko diwaani duuɓi 60, hade ɗuum, hay dara woodaani ngam sunnade dille weeyo.Yanti heen ina waawi tawa ɗo keɗniɗen ɗo wonaa ɗoon ɓe ngoni.9- Tagoore boowal Ngaawe ko nuɗɗiniiɓe.Ina waawi kadi tawa tagoore boowal Ngaawe yiɗaa tineede, eɓe nganndi eɗen ngoodi, eɓe keɗto en tawa alaa ko ummoto e maɓɓe faade e men ngam ɓe tinee.Enen kam en ɓaaƴii faade huunde e koode, hay so ko seeɗa ne.10- Tagoore boowal Ngaawe ko reentiiɓe men.Sikke alaa en mbaawaa nanngude miijooji maɓɓe ñohre, kono ina waawi tawa ɓe ngoƴaaka en ni, wonaa enen wonaa ɗaŋre men, ina waawi tawa ɓe mbaawaa wuurde e mayre, walla tawa ɓe koolaaki en, eɓe kuli en faayiida haala.Ina waawi kadi tawa eɓe mbaɗi keeri ɗo ɓe kaaɗata e nder weeyo, teeŋti so tawi ko en tagoore leslesre to maɓɓe, tawa en cuwaa hattan’de jokkondiral e maɓɓe, eɗen pamɗiri ɗuum, ɓe ɗalda en e peeje men.11- Tagoore boowal Ngaawe ina ngon’di e men.Ina waawi tawa eɓe ɗo ngon’di e men, tawa en tinaani, eɓe ƴeewa en e cuuɗiindi.Jooni mbela ko enen tan ngoni e ngoo tageefo?Ko waawi heen won’de fof, ɓooyataa kumpitoɗen, ɗo e duuɓi seeɗa garooji, ma en nganndu so tawii won ɗo batte nguurndam woni e nder seto-naange, sabu baale ina nguuboo hannde e dow ɗaŋre Mbaañ, won kadi kebleteeɗe yahde to ɓuri toon woɗɗude, daccu boom eɗen mbiɗta paali keneeli ɗaŋe goɗɗe ngam suuɗtude geɗe majje.Kelmeendi:Lillungal Fedannde Malaaɗo: galaxie de voie lactée, the Milky way, مجرة سكة التبانةƊaŋre: planète, Planet, كوكب.Ngaawe: Terre, Earth, الأرض.Tageefo: Univers, الفضاء.Tagoore boowal Ngaawe: Extraterrestre, Alian, مخلوق فضائ.Baagal weeyo: une sonde spatiale, a space probe, مسبار فضائي